Korona virus (COVID-19) i sigurnost hrane

Korona virus

ili preciznije virus COVID-19, još se uvijek istražuje, ali ono u čemu su suglasni svi liječnici je važnost higijene. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i član Nacionalnog stožera doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. ustvrdio je kako je među epidemiolozima dobro poznato da je pranje ruku spasilo više života nego antibiotici. Svjetska zdravstvena organizacija na svojim službenim stranicama, kao prvu preporuku za suzbijanje virusa ističe upravo pranje ruku.

Znamo da o koronavirusu, za sada, ništa ne možemo sa sigurnošću ustvrditi, jer ga znanstvenici još upoznaju, ali izgleda da se COVID-19 ne prenosi hranom, ukoliko je ona termički obrađena. Vrlo je vjerojatno da virus neće preživjeti proces kuhanja. Kako bi hrana bila sigurna i kako bi se smanjio rizik od zaraze, meso i jaja treba termički obraditi, jer se u pravilu koronavirusi mogu prenijeti sa životinja na ljude. Najsigurnije je koristiti kuhinjski termometar i provjeriti unutarnju temperaturu.

Preporuka za ispravnu termičku obradu

• Temperatura kuhane ili pečene piletine i puretine trebaju biti 74°C
• Temperatura kuhane ili pečene govedine ili svinjetine treba biti 63°C
• Mljeveno meso zagrijte na 71°C
• Jaja trebaju doseći 71°C

Koronavirus je izgleda bio dovoljno nepoznat da se čak i naše zdravstvo dobro organiziralo kako nas najgori scenarij ne bi dodatno depopularizirao. A onda nas je Nacionalni krizni stožer i Krizini stožer Ministarstva zdravstva 25. veljače izvijestio da imamo i prvog zaraženog u Hrvatskoj. Bilo je to prije samo tjedan dana.

U tih tjedan dana prošli smo put od totalne panike i pražnjenja polica dućana, do bjesomučne kupovine zaštitnih maski i antibakterijskih sredstava za pranje ruku, a bilo je i onih koji su na brzinu htjeli zaraditi na tuđoj nesreći. U trenutku nastajanja ovog teksta znamo da u Hrvatskoj ima devet zaraženih, tek nekoliko dana kasnije već je 49 zaraženih, no liječnici nas izvještavaju kako imaju blagi oblik bolesti te se dobro oporavljaju.

Briga o zdravlju, vlastitom, naših najbližih pa i općenito, ne ide bez brige o onome što jedemo. Od izbora namirnica, načina pripreme, nutritivnih vrijednosti koje unosimo u organizam, uvelike ovisi i spremnost organizma da se bori s različitim bolestima uključujući one izazvanih virusima. Ali, prije nego počnemo razmišljati kako složiti ukusan, a ujedno i zdrav jelovnik koji može pomoći našem imunitetu, treba poslušati znanstvenike i informirati se što su virusi, epidemije, pandemije kako bismo bolje razumjeli s čime se suočavamo. Igor Rudan, međunarodno prepoznati stručnjak za područje globalnog zdravlja, član Kraljevskog društva Britanske akademije znanosti, jedan od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, pozvao nas je da pratimo njegove objave. Prenosimo video s kojim je započeo svoj serijal Karantena Wuhan.

Hranom protiv korona virusa

U borbi protiv koronavirusa u određenoj mjeri može pomoći i pravilan odabir hrane. Kao i u borbi zimskih virusnih prehlada ili gripe, uravnotežena prehrana osnažit će imunološki sustav.

Da, ajngemahtec. Pileću juhu preporučuju i nutricionisti, tako da je izašla iz zone urbane legende, budući da se potvrdilo kako grije gornji dio dišnih putova i da razrjeđuje sluz što olakšava iskašljavanje. Ako pilećoj juhi umjesto tradicionalnih rezanaca ili noklica ukuhate ječam koji je bogat mineralima (kalij, magnezij, selen, fosfor i cink) i vlaknima, uz proteine iz piletine koji pospješuju sintezu antitijela, dobili ste moćno jelo za borbu protiv virusa.

Imunitetu organizma pomoći će i obroci bogati vitaminima, posebice vitaminom C koji pomaže u borbi protiv virusnih infekcija, a dobar izvor vitalnima C su kiseli kupus i repa. Sarma, zimski klasik, također će pomoći imunitetu, jer osim vitamina C iz kiselog kupusa, obiluje i proteinima iz mesa.

Dobra ideja za ukusan ručak, koji će ujedno osnažiti imunitet je i musaka od kelja. Kelj, kao i ostalo lisnato povrće tamno zelenih listova, bogate su beta-karotenom, koji se u organizmu pretvara u vitamin A koji je pak zaslužan za regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova.