Karneval

Tako je fašnički utorak, dan najvećeg karnevalskog slavlja kad nam maskirana dječica zvone na na vrata pjevajući prikladne pjesmice, ujedno i zadnji dan neumjerenog uživanja u hrani prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Iako je karneval povezan uz jedan od najvećih kršćanskih blagnadana, sam nema nikakvo religiozno značenje, nego se u narodu održao još iz predkršćanoskog razdoblja kad su se u na razmeđi zime i proljeća održavali agrarni obredi za plodnost. Samo ime karneval najvjerojatnije vuče podrijeko iz talijanskog jezika: carne (meso) i levare (ukoniti, odrstaniti) što je nasličnije i hrvatskom izrazu "mesopust" iako postoji više teorija i nejasan je sam postanak naziva. Kako bilo, doba karnevala najpoznatije je po maskiranim povorkama, obilnom jelu i piću. U Kontitnetalnoj se Hrvatskoj jedu preostalo meso od zimnice (kobasice, sušeno meso, čvarci), popularna su i jela od zelja (krpice sa zeljem, prisiljeno zelje, kiselo zelje i kobasice), a od slastica nezaobilazne su krafne na kontitnetnu, te fritule i kroštule u priobalju.