Lički krumpir

Pin It

Uz pomoć nekoliko hrvatskih ministarstva pokrenut je opsežni postupak zaštite prvog ličkog proizvoda s geografskim porijeklom, odnosno pokrenut je proces utvrđivanja robne marke (branda) za lički krumpir.

Pradomovina krumpira, kao biljke, su Ande, točnije područje Perua, uz jezero Titicaca. Tamo su ga uzgajale Inke, a u Europu je oko 1570 stigao na dvor španjolskoga kralja Filipmma II kao plijen španjolskih osvajanja Južne Amerike. Pretpostavlja se da su krumpir u Liku donijeli graničari. Kako je u vrijeme Austro-ugarske taj prostor bio organiziran kao Vojna krajina, svi radnosposobni muškarci su ujedno bili i vojnici, po potrebi – nekad su bili vojnici, a kad se nije trebalo boriti, onda su bili seljaci. Tako je jedna satnija 1769. dobila sjeme krumpira i prvi put u Lici zasadila krumpir.

Lički krumpir nije bilo koja sorta uzgojena u Lici. Za njega se koriste sorte koje su same po sebi kvalitetnije: imaju veći postotak suhe tvari – minerala i vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-tak posto viši nego da se te iste, kvalitetnije sorte uzgajaju negdje drugdje. Upravo je to činjenica na kojoj se zasniva zaštita ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom. Poseban uvjet za uzgoj krumpira je prije svega klima koja je uvjetovana nadmorskom visinom, a ključni element su temperaturne razlike između noći i dana gdje se temperatura tijekom noći poprilično spušta u odnosu na dnevnu temperaturu tako da se usporava vegetacija i na taj način krumpir skuplja više suhe tvari.

Sve to uvjetuje višu kvalitetu s jedne strane, a s druge strane usporava njegov rast te mu je i prinos znatno niži. Posebnosti pri uzgoju je u plodoredu i obradi tla, u gnojidbi se koristi organsko gnojivo, stajski gnoj. Proizvodnja je u Lici zadržala tu jednu tradicionalnu dimenziju koju će se u zaštiti definirati i istaknuti kao uvjet za proizvodnju ličkog krumpira. U Hrvatskoj ima svega nekoliko proizvoda koji imaju zaštitu geografskog porijekla (slavonski domaći kulen, paški sir, istarski pršut te jedno maslinovo ulje iz Istre). Lički krumpir bi trebao biti peti zaštićeni proizvod u toj kategoriji. Ta zaštita ima reciprocitet u preko osamdeset zemalja svijeta: uz zemlje Europske Unije taj su sporazum potpisale i još brojne druge. Drugim riječima, ukoliko lički krumpir zaštitimo u Hrvatskoj, on će biti zaštićen u svim zemljama Europske Unije te u ostalim zemljama svijeta koje su potpisale Madridsku povelju.

Uspije li projekt predvođen znanstvenicima iz Poljoprivredne zadruge Lovinac uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, lički krupmir kao brand mogao bi se naći u elitnoj skupini proizvoda s geografskim porijekom poput: Champagne (šampanjac, Francuska), Chianti (vino, Italija), Cognac (konjak, Francuska), Porto (vino, Portugal), Mortadella Bologna (mesna kobasica, Italija), Mozzarella di Bufala Campana (sir, Italija), Parmigiano Reggiano (sir, Italija), Gorgonzola (sir, Italija), Feta (sir, Grčka).